U nedavnom istraživanju kreativnog izražavanja, umjetnik Allen posvetio je više od 100 sati usavršavanju jedinstvenog vizualnog koncepta pod nazivom “Théâtre D’Opéra Spatial.” Ovaj projekt uključivao je pomnu rafinaciju procesa, gdje je Allen koristio više od 600 iteracija tekstualnih uputa u Midjourney, AI alatu dizajniranom za generiranje slika. Njegovo putovanje dovelo ga je do razvoja specifičnog jezika uputa, omogućujući mu da identificira koje upute učinkovito utječu na izlaz AI-a, a koje ne doprinose njegovoj viziji.
Allen uspoređuje svoju ulogu u ovom procesu s ulogom fotografa koji organizira fotosession. Smatra da su njegove kreativne odluke bile ključne, jer je selektivno birao koje elemente generirane AI-em zadržati, modificirati ili poboljšati kako bi se uskladili s njegovom izvornom idejom. On tvrdi da ovo radno intenzivno i ponekad frustrirajuće putovanje predstavlja oblik umjetničkog autorstva koji se ne bi trebao umanjivati uključivanjem AI-a.
Iako Copyright Office smatra da samo Midjourney ima prava na konačnu sliku, Allen tvrdi da njegov opsežan angažman odražava značajan ljudski dodir. Vjeruje da je pokazao dovoljno kreativnosti da opravda zaštitu autorskih prava. Pokušavajući osporiti odluku agencije, Allen je zatražio sudsku reviziju, sugerirajući da je neophodno bliže ispitivanje kako bi se zaštitila prava umjetnika koji se snalaze u složenostima AI-generiranih djela.
Umjetnost u doba AI: Ponovno promišljanje kreativne borbe
Sukob umjetničke kreativnosti i umjetne inteligencije postavlja značajna pitanja o prirodi autorstva, intelektualnog vlasništva i budućnosti umjetničkog izražavanja. Dok se umjetnici sve više oslanjaju na AI kao suradnika, razumijevanje ove dinamike postaje ključno. Što znači biti umjetnik u svijetu gdje AI može generirati slike, glazbu, pa čak i književnost? Ovo pitanje odjekuje kroz umjetničku zajednicu, zahtijevajući odgovore koji odražavaju kako uzbuđenje tako i strah.
Ključna pitanja i njihovi odgovori:
1. Mogu li se radovi generirani AI-em smatrati umjetnošću?
– Mnogi tvrde da umjetnost mora poticati iz ljudskog iskustva i namjere, dok drugi ističu da proces i rezultat AI-a mogu izazvati emocionalne reakcije i potaknuti razmišljanje, čime se kvalificiraju kao umjetnost.
2. Tko posjeduje prava na umjetnost generiranu AI-em?
– Ovo ostaje sporno pitanje. Trenutni zakoni o autorskim pravima, koji tradicionalno prepoznaju ljudske kreatore, možda se ne primjenjuju jasno na AI-generirana djela. Kao što se vidi u Allenovom slučaju, rasprave o autorstvu i pravima rastu.
3. Kako AI utječe na kreativni proces?
– AI može služiti kao alat koji povećava kreativnost, nudeći nove puteve za istraživanje. Međutim, može također izazvati zabrinutosti o originalnosti, dok umjetnici balansiraju između inspiracije i repliciranja.
Izazovi i kontroverze:
Usred ovih pitanja, pojavljuju se brojni izazovi i kontroverze:
– Eticka pitanja: Korištenje AI-a postavlja etička pitanja o izvorima podataka za obuku. Ako je AI treniran na zaštićenim materijalima, može li zaista stvoriti nešto novo, ili samo remiksira postojeće radove?
– Vrijednost ljudskog dodira: Kao što su umjetnici poput Allena pokazali, kreativne odluke koje donosi čovjek u pripremi i kuriranju AI-ovih izlaza su ključne. Međutim, razlika između ljudske umjetničke aktivnosti i pomoći mašine postaje sve manje jasna, što dovodi neke u pitanje značaj uloge umjetnika.
– Utjecaj na tržište: Uspon umjetničkih djela generiranih AI-em utječe na tržište tradicionalne umjetnosti. Kako sve više AI-generiranih djela preplavljuje galerije i online platforme, vrijednost umjetnosti koju stvaraju ljudi može biti dovedena u pitanje, što će imati ekonomske posljedice za umjetnike i galerije.
Prednosti i nedostaci:
Integracija AI-a u kreativni proces nudi i prednosti i nedostatke za umjetnike:
– Prednosti:
–
- Povećana produktivnost: AI može ubrzati kreativni proces, omogućujući umjetnicima istraživanje više iteracija svog rada bez prohibitivnih sati koji su tradicionalno potrebni.
- Proširena kreativnost: Umjetnici imaju pristup alatima koji mogu inspirirati nove ideje, spajajući stilove i žanrove koje možda prethodno nisu razmatrali.
– Nedostaci:
–
- Gubitak originalnosti: Sposobnost AI-a da proizvodi umjetnost mogla bi dovesti do zasićenja, što stavlja u pitanje koncept originalnosti i umanjuje jedinstvene kvalitete djela koja su stvorili ljudi.
- Nejasnoće u vezi s autorskim pravima: Nedostatak jasnih okvira za prava i vlasništvo AI-generiranih djela predstavlja rizik za umjetnike koji mogu nehotice prekršiti postojeća autorska prava.
Dok društvo navigira ovom složenom krajobrazu, od ključne je važnosti da se umjetnici, donosioci politika i publika uključe u kontinuiranu raspravu o implikacijama AI-a na umjetnost. Evolucija umjetnosti u doba AI-a nije samo kreativna borba nego i kulturno preispitivanje koje će definirati budućnost umjetničkog izražavanja.
Za više uvida u utjecaj tehnologije na kreativnost, posjetite Creative Bloq.
The source of the article is from the blog xn--campiahoy-p6a.es